Tvrtka Komunalac d.o.o. nedavno je među svojim korisnicima na području grada Vukovara, Općina Bogdanovci, Lovas i Tompojevci, provela anketni upitnik o otpadu i recikliranju otpada.

Cilj anketnog upitnika bila je saznati koliko su isti osviješteni o otpadu i okolišu te na koji način pridonose njegovom očuvanju, a sve u svrhu sadašnjih i budućih izobrazno - informativnih aktivnosti koje provodi tvrtka Komunalac.

Upitnik je dizajniran na jednostavan i pregledan način. Sadržavo je 15 pitanja te je bilo potrebno svega 15-tak minuta za njegovo popunjavanje.

Na postavljena pitanja odgovorilo je 236 korisnika. Većinom su ga ispunjavali korisnici između 31 i 50 godina (67,4%) sa područja Grada Vukovara (90,7%), dok ga su najmanje popunjavale osobe sa područja Općine Bogdanovci (2,1%) i osobe starije iznad 71 godine (2,1%).

Kako je mnogima otpad isto što i smeće, pitanjem „Otpad je isto što i smeće?“ saznali smo da većina korisnika znaju razlikovati smeće od otpada. Njih 83,8% misle da otpad nije isto što i smeće, dok njih 10,3% misli da je otpad isto što i smeće, a 6% korisnika ne zna je li otpad isto što i smeće.

Da li korisnici znaju reciklirati odnosno znaju što li se od navedenih proizvoda može reciklirati? Sukladno podatcima koje smo dobili odgovorima na ovo pitanje korisnici znaju da se gotovo sav navedeni otpad (papir, karton, plastika, staklo, automobil, biootpad, metal, baterije) može reciklirati. Jedini otpad na popisu koji nije moguće reciklirati su tablete, a njih 8,9% misli da se ipak mogu.

Prethodnih godina tvrtka Komunalac korisnicima je osigurala spremnike i vrećice za zbrinjavanje otpada na kućnom pragu, a na raspolaganju su im i zeleni otoci. Obzirom na to, njih 85,2% odvaja otpad i odlaže ga za njega predviđeni spremnik, dok njih 11% ne odvaja otpada i ne odlaže u predviđene spremnike jer misle da nemaju gdje. 3,8% korisnika nikada nije odvajala otpad i odlagala ga u za to predviđene spremnike iako postoje uvjeti i znaju gdje se nalaze zeleni otoci. Razni su razlozi zašto isti ne odlažu otpad ili rijetko to čine. Neke od tih razloga donosimo u nastavku:

• Korisnici nemaju mjesta niti ne znaju gdje da odlažu otpad,
• Misle da je odlaganje otpada oduzimanje vremena za koje su drugi plaćeni,
• Smatraju da u blizini nema mjesta za odlaganje različitog otpada,
• Nemaju naviku,
• Nemaju dovoljno spremnika,
• Nedovoljno volje,
• Besmisleno je,
• Nemaju osigurane uvjete,
• Problem rada Petrovačke dole u jednoj smjeni i sl.

Jedan od razloga zašto korisnici ne odlažu otpad ili rijetko to čine je jer smatraju da u blizini nemaju mjesta za odlaganje različitog otpada, što nas dovodi do toga da njih 38,6% ne zna gdje se nalazi njima najbliži zeleni otok, a 61,4% zna.

Kako su korisnicima na raspolaganju zeleni otoci i reciklažno dvorište zanimalo nas je misle li da su zeleni otoci isto što i reciklažno dvorište. 65,5% korisnika zna da zeleni otoci nisu isto što i reciklažno dvorište, 15,1% ne zna jesu li zeleni otoci isto što i reciklažno dvorište, a 19,4% smatra da nema razlike između njih.

Otpad koji najviše razvrstavaju u za njega predviđeni spremnik jesu papir i karton (87,6%), zatim plastičnu ambalažu (81,2%), staklenu ambalažu (53,8%), glomazni otpad (40,2%), tekstil (35,9%) i biootpad (32,9%). Najpravilnije razvrstavaju papir i karton te plastičnu ambalažu. Pretpostavljamo da je razlog za to mogućnost razvrstavanja otpada na kućnom pragu.

Što se tiče kompostiranja kod kuće, putem anketnog upitnika saznali smo da bi 9,7% korisnika rado kompostirala kod kuće, ali ne znaju kako. 39,4% korisnika kompostira kod kuće, a onih koji ne kompostiraju je 50,8%.

Bez obzira čini im li to zadovoljstvo brinu li tako za okoliš ili misle na budućnost ili štede iz ankete je vidljivo da mnogi korisnici imaju razvijenu svijest o važnosti razvrstavanja otpada.

Vrlo je pohvalno da korisnici sudjeluju u organiziranim akcijama prikupljanja otpada u svojoj ulici. Čak 86,9% sudjelovalo je u akcijama. Mali je postotak onih koji nije, njih 13,1%

Prilikom obavještavanja korisnika o svim našim uslugama i promjenama u uslugama u obzir uzimamo najbolji način komunikacije. Sukladno njihovim povratnim informacijama, preferirani način komunikacije jesu društvene mreže (74,7%) i e-mail (19,3%). No također u obzir moramo uzeti da su anketni upitnik većinom popunjavali mlađi korisnici koji se služe internetom. Većina naših korisnika je starija populacija. Stoga je po njima sljedeći najbolji način komunikacije letak (42,1%). U ostali preferirani način komunikacije spadaju brošura (30%), radio (6,9%) i javne tribine (3,9%).

Foto by: https://www.canva.com/design/DAFRV6ktq_M/e-cPEPxg8eo02SVQ6OasuA/view?utm_content=DAFRV6ktq_M&utm_campaign=share_your_design&utm_medium=link&utm_source=shareyourdesignpanel