Tradicionalno odlaganje i spaljivanje otpada u današnje se vrijeme sve više izbjegava i zamjenjuje postupcima koji nisu štetni za okoliš. Kompostiranje je jedan od takvih postupaka, a kompostirati može svatko od nas!

Kompostiranjem doprinosimo smanjenju količine miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada, a istovremeno možemo dobiti visokokvalitetno prirodno gnojivo - kompost, koje može dodatno poslužiti za prehranu vlastitih biljaka u vrtu.
U nastavku teksta nalazi se kratak priručnik o pravilnom kompostiranju!

1. ŠTO JE KOMPOSTIRANJE?
Kompostiranje predstavlja najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada uz prisustvo zraka, a pomoću čitavog niza živih organizama, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost – visokokvalitetno organsko gnojivo.

2. ZAŠTO KOMPOSTIRATI?
Kompostiranjem se količina otpada koja završava na odlagalištu može smanjiti za cca 30%. Odvajanjem i kompostiranjem biootpada smanjujemo mogućnost onečišćenja podzemlja procjednim vodama s odlagališta te smanjujemo stvaranje stakleničkog plina metana koji rezultira klimatskim promjenama. A s druge strane, kompostiranjem ujedno možete dobiti visoko kvaliteteno organsko gnojivo koje možete iskoristiti u vlastitom vrtu za prehranjivanje biljaka.

3. ŠTO SE SVE MOŽE KOMPOSTIRATI?
Kompostirati se može gotovo sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Kvalitetan kompost možemo dobiti ako dobro izmiješamo podjednaku količinu biootpada bogatog dušikom i biootpada bogatog ugljikom.

Biootpad bogat dušikom ("zeleni otpad"):

• Sirovi ostaci i kore voća i povrća
• Talog kave i čaja
• Pokošena trava
• Korov i ostaci biljaka iz vrta
• Uvenulo cvijeće

Biootpad bogat ugljikom ("smeđi otpad"):

• Lišće
• Usitnjeno suho granje
• Slama i sijeno
• Ostaci od orezivanja voćaka i vinove loze
• Piljevina
• Zemlja iz posuda za cvijeće

U kompost možemo umiješati i:

• Papirnate kutije za jaja
• Ljuske od jaja
• Pepeo od drveta u manjim količinama

4. ŠTO NE SMIJEMO DODAVATI U KOMPOST?

• Kuhani ostaci hrane
• Kuhani ostaci povrća
• Meso i kosti
• Novinski papir i časopise u boji
• Plastiku, metal i staklo
• Lijekove
• Vrećice za prašinu iz usisavača
• Pelene
• Biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, bojama i pesticidima
• Izmet pasa i mačaka
• Osjemenjeni korov
• Bolesne biljke
• Lišće oraha
• Jako onečišćeno drvo bojama i lakovima
• Mliječne proizvode

Kora nekih agruma, posebice limuna usporava kompostiranje pa ju također treba koristiti u što manjoj količini.

5. KAKO ODABRATI MJESTO ZA KOMPOSTIŠTE
Preporučljivo je da mjesto za kompostište bude na sjenovitom mjestu, najbolje u hladovini nekog stabla ili većeg grma. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Iz tog razloga kompostište ne treba smještati na betonsku, kamenu ili neku drugu nepropusnu podlogu.

6. NEKOLIKO PRAKTIČNIH SAVJETA PRIJE NEGO POČNEMO KOMPOSTIRATI

• Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa. Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju, a prethodno je ostavimo da se posuši. U protivnom također može doći do truljenja.
• Organski otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti proces razgradnje kompostnog materijala.
• Kompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad imamo dovoljno materijala. Hrpu je preporučljivo složiti odjednom jer se tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilni tijek kompostiranja. Što je raznovrsniji materijal (veći omjer "zelenog" i "smeđeg" otpada), to će brže teći proces kompostiranja i gotov kompost će biti kvalitetniji.
• Kompostište možemo urediti sami (prostor ograđen žicom ili drvetom ili pak kompostna hrpa bez ograde) ili možemo koristiti gotove posude – kompostere koji se mogu nabaviti u vrtnim centrima i na sličnim prodajnim mjestima.

7. KAKO SLAGATI KOMPOSTNU HRPU I KADA JE KOMPOST GOTOV?

• Sav materijal usitnimo (približno na veličinu palca) kako bi se lakše razgradio.
• U jednakom omjeru pomiješamo biootpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrađuje i osigurava prozračnost).
• Materijal stavimo na hrpu – u kompostište koji smo sami uredili (ograđeno žicom ili drvetom ili kopostnu hrpu bez ograde) ili u gotovu posudu za kompostiranje – komposter. Na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja kako bi se osiguralo prozračivanje. Kompostnu hrpu po potrebi zaštitimo od prejakog sunca i oborina npr. nadstrešnicom ili slamom. Treba izbjegavati pokrivanje kompostne hrpe plastičnim vrećama ili folijama.
• Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenemo kako bi osigurali prozračivanje. Pritom hrpu ne smijemo zbijati – zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu, a ujedno sprečava i pojavu neugodnih mirisa.
• Vlažnost kompostne hrpe treba povremeno provjeravati. To ćemo najlakše učiniti ako uzmemo šaku kompostnog materijala i lagano stisnemo. Ako iz šake curi tekućina previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostane zbijen vlažnost je primjerena.
• Kada kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris „šumske zemlje“ spreman je za upotrebu (otprilike nakon 6-9 mjeseci).

8. NAJČEŠĆI PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU PRI KOMPOSTIRANJU I KAKO IH RIJEŠITI

MOJA KOMPOSTNA HRPA SMRDI!
Nedostaje kisika ili ima previše dušika. Preokrenite hrpu kako biste omogućili prozračivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr.grančice, suho lišće...)

MOJ BIOOTPAD SE NE RAZGRAĐUJE, NIŠTA SE NE DOGAĐA!
Budite strpljivi. Za proizvodnju zrelog komposta potrebno i je i do godinu dana. Za hladnog vremena živi organizmi (npr.bakterije) su manje aktivni.

HRPA JE PRESUHA!
Kompostnu hrpu poprskajte vodom, no pazite da ne pretjerate. Prevelika količina vode zatvorit će zračne prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, čime ćete usporiti proces kompostiranja.

HRPA JE PREVLAŽNA!
Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji će upiti suvišnu vlagu (npr.piljevina, suho lišće...)

MOJA KOMPOSTNA HRPA PRIVLAČI KUKCE!
Kukci imaju važnu ulogu u kompostiranju, no ukoliko se pojačano skupljaju muhe možda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati. Također, preporučljivo je otpatke od voća i povrća prekriti tankim slojem lišća ili zemlje.